Blogs

Ita nia Diferensa mak Ita nia Forsa Timor Ita hotu nian

Ita nia Diferensa mak Ita nia Forsa Timor Ita hotu nian

Depois lori prosesu naruk, ho sakrifisiu todan, nakonu ho fuan kanek, terus, susar, balun uma, no hahan laiha, estrada at, defisil asesu ba eskola, saude publiku, be mos ho higine, halerik kuaje decade barak, sura lolo liman la too sura desde 2002 depois ONU entrega poder ba Timor- oan atu kaer kuda tali rasik ho ninia poder rasik ho nia  esperiensia rasik hodi konkista esperiensia husi jerasaun tolu nomiadamente; jerasaun 75 jerasaun kontinuador jerasaun Milineal nudar forsa Timor nian atu hakat ba oin ho buras. 

Ho kompleksidade, jerasaun tolu mensiona iha leten hotu-hotu iha knar importante atu asegura no ajuda fortitifika servisu estado. Maibe ho esperiensia, kapasidade ne’ebe Timor-oan iha sedauk bele atrai povu hodi  fo serteja klaru ba povu tanba desde ukun-an jerasaun hirak ne’e aprende lisaun barak maibe iha tinan tolu ikus iha fenomena politika halo ita duvida, konfujaun ho politika rai laran. Kuaje sosiedade tomak hatene no akompanha konversa politika tanba sosiedade ita nian nakonu ho edukasaun politika iha decade ikus.

Rai Timor ita hotu nian,  tuir fenomena no evolusaun politika iha ita nia rain. Felismente ita hotu fo ona progresu husi partes balun maibe iha ema balun fo atendimentu ba povu ho tendensia politika  ladun fo atensaun  ba povu nia halerik ou oinsa hadia estrada, be mos, eletrisidade, hadia irigasaun,  hasae produtividade agrikola, husi  tempu naruk nia laran povu senti laiha serteza no boa fe ba sira nia moris que tuir lolos ita nia politika sai ona husi siklu post konflitu no iha mudansa ona kompara ho tempu uluk wanhira foin hahu no hari’I nasaun no nia airin sira atu hametin soberania estado hodi tane povu no sai servedor diak maibe ohin loron ita tenki rekonhese katak, sai husi Post konflitu, hakat ba post dezenvolvimentu tuir slogan “ ADEUS KONFLITU BENVINDO DEZENVOLVIMENTU” ne’ebe lansa husi IV Governu Konstitusional iha lideransa Maun Bo’ot Kayrala Xanana Gusmao nudar Primeiro Ministro iha momentu ne’eba. Ho motto nee ita ultrapassa ona konflitus sira hodi foka ba dezenvolvimentu no konsege lidera nasaun post konflitu konhesidu ho g7+. 

Teste bo’ot ba ita jerasaun hotu atu kuda prinsipiu forti eduka povu servisu badinas independenti hodi redus povu nia susar husi kiak no mukit tuir metas no prinsipiu PEDN 2011-2030 sera que ita halo ona dezenvolvimentu transversal ba povu nia moris ou ita fo atensaun barak liu ba provokasaun geo-politika ne’ebe dominante iha ita nia vida social, kultural, ekonomia. Nudar nasaun demokratiku ita servi tuir dinamika politika ou dinamika desenvolvimentu? Ne’ebe la fo vantagen no sai amiasa no la hare oportunidade sira atu muda ita nia povu maibe fo perigu ba povu nia moris direta ou inderamente la produs produktividade no laiha efetividade hodi fo resposta ba povu nia susar sira ne’ebe aumenta numeru kiak, desempregu, analfabeto, produsaun rai laran menus, laiha serteza lolos atu fo aten berani ba povu atu produs maski rai luan barak los la uza ho util marketing plan defisil no todan ba bebeik tanba poder kompras menus. Povu sei moris iha linha pobreza pandemia COVID-19 nudar virus no beneno perigu ne’ebe fo amiasas ba vida ekonomia rai laran no Internasionalmente hamate povu nia vida diariu.  Kuaje tinan tolu moris iha inserteza politika no ekonomia ho fenomena foun ne’ebe amiasa mundu no regionalmente ita ukun- an ona maibe ekonomikamente rai seluk mak sei invade ita nia sirkulasaun ekonomia. Timor populasaun kik, exemplu Brunei Darussalam nia populasaun kik liu ita maibe sira riku iha mina tanba investe ba nia povu atu sai autor no uza riku soin  hadia sira nia moris. Rain balun laiha riku soin maibe fo atensaun makas ba nia rekursu humanus investe ba edukasaun nudar nasaun nia futuru. Laos kontenti deit ho riku soin ne’ebe iha maibe oinsa uza ba bem estar povu mak previligiu atu hakman povu nia vida.

Ita investe makas ba kapasitasaun rekursu humanus liu husi Fundu Kapital Humanu sedauk sura parseirus desenvolvimentu sira ne’ebe fo bolsa atu hakbit no hasae abilidade Timor-oan atu hadia nivel edukasaun husi sector oin-oin no prepara fini ba futuru rai doben Timor-Leste. Sera que ita nia ema sira ne’e hatur ona iha nia fatin kalae? Servisu lubun bo’ot ne’e sai trabaiho de casa ba ita atu halo refleksaun hodi la fihir deit ema politiku maibe presiza teknokrata ho esperiensia  atu produs servisu ho profesionalismu. Servisu hotu sei konsentra iha Nasional nudar capital no poder barak iha governu central. Formatu ba desagregasaun dadus sai obstaclu bo’ot ita nia rain. Kuaje tinan-tinan ita rona Timor-oan sai barak ba rai liur tuir formasaun hasae kapasidade atu servi povu maibe ita sei hasoru problema ate ohin loron.

Ita presiza tau forsa hamutuk nudar forsa ita hotu nian laos forsa politiku sira nian deit ukun laos previlegiu maibe nudar oportunidade atu sai servedor ho responsabilidade no determinasaun no servisu hamutuk kores politiku labele nakonu iha vida publika tenki halo mudansa labele ukun nafatin ho musica ‘”AKU MASIH SEPERTI YANG DULU” fasil  wainhira  hetan opurtunidade maibe defisil  atu aplika programa baseia  HO RAZAUN politika no ate mandatu hotu nafatin iha fatin laiha novidades foun no laiha programa foun ne’ebe apresenta maibe irama politika hakdasak to’o mandatu remata.  Maski nune’e ema lubun bo’ot aproveita hasae skill servi tuir kbit ho seriu ate hetan resultadu ho progresivu ho valorizasaun as. 

Kontaktu Ami

UN House, Caicoli Street
Dili, Timor-Leste
PO BOX 008
Telp: +670 333 333
E-mail: info@un.org.tl