Embaixador Foin Sa鈥檈 sei lori atensaun global ba iha impaktu husi alterasaun klimatika no degradasaun marinu iha Timor-Leste

News Releases Acessu dala: 58

Dili, 14 Ju艅o 2018:聽Embaixador foin sa鈥檈 Timor oan ida ho naran Justaquiu 鈥淛ake鈥滷abiano Lasi sei halo viajen ba Nova Yorke, Estadus Unidus Amerika iha loron ikus semana ida ne鈥檈 nian hodi kompartilha ka fahe mensajen hamutuk ho Sosiedade Sivil no Reprezentante Governu nebe destaka importansia halo konservasaun ba tasi ka oceano no hare ligasaun importante entre klima no tasi.

Jake, ho idade 26 nudar reprezentante ida husi reprezentante nain rua iha Rejiaun Sudeste Asi谩tico maka selesionadu ona hodi partisipa iha programa Oceano do Barco da Paz no Embaixador Foin Sa鈥檈 Klima nian, no lideres foin sa鈥檈 sira seluk mai husi nasaun Oceano Pac铆fico, Oceano 脥ndico e Caribe mos sei partisipa iha viajen loron sanulu-resin-hitu (17) nebe sei hahu husi Estocolmo, Su茅cia iha loron 26 Ju艅o.

Nia viajen ida ne鈥檈 sei para iha fatin balun hanesan Portu Dinamarca, Noruega, Isl芒ndia no Canad谩 hodi fahe ninia exprensia kona ba alterasaun klimatika no degradasaun marinu antes nia to鈥檕 ba iha Nova Yorke iha loron 12 Julho hodi partisipa iha Forum Alto Nivel ba Dezenvolvementu Sustentavel nebe embaixador foin sa鈥檈 sira sei relata sira nia esforsu ba komunidade Nasoens Unidas no publiku.

鈥淗au orgulho tebes reprezenta Timor-Leste hodi fahe dezafius nebe ita enfrenta kauza husi alterasaun klimatika no polusaun tasi ka oceano nian,鈥 Jake hateten, nia nudar estudante iha tinan ikus (煤ltimo ano) estuda Bacharelatu Ci锚ncias da Terra, iha Universidade Nacional de Timor-Leste (UNTL).

鈥淚da ne nudar oportunidade bo鈥檕t ida hodi bele destaka Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS), nebe ninia alvo maka suporta komunidade hodi adapta ba iha risku sira relasiona ho klima no proteje ecossistemas marinu no costeiros.鈥 Jake hatutan.

Realiza ho kolaborasaun hamutuk Estadu Ki鈥檌k sira iha Dezenvolvimentu (SIDS), programa ida ne鈥檈 destaka ODS13 (Asaun Klimatika) no ODS14 (Proteje Vida Maritima) nudar parte husi komitmentu ba iha Parseria Dalan ba Tasi ka Oceano.

Parseria ida ne鈥檈 lori no tau hamutuk koalizasaun nebe existe, aliansa, partidu no parseiru sira hodi asegura katak, papel tasi ka oceano nian no alterasaun klimatika simu reconhecimento no engajamentu apropriadu iha prosesu Konvensaun-Kuadru Nasoens Unidas kona ba Alterasaun Klimatika (UNFCCC) to鈥檕 tinan 2020.

Nasoens Unidas no Programa Nasoens Unidas ba Dezenvolvimento (PNUD) haksolok hodi fo kontribuisaun ba iha Jake ninia viajen no mos apoio Jake hodi fahe ninia experensia hamutuk ho foin sa鈥檈 sira seluk iha Timor-Leste wainhira nia fila fali mai iha fulan oin.

#####

PNUD servisu hamutuk ho ema iha nivel hotu iha sosiedade hodi ajuda dezenvolve nasaun nebe bele rezisti hasoru krizi no implusiona no sustenta tipo kresimentu nebe hadiak kualidade moris ema hotu nian. Iha kuaze nasaun no teritorius 170 iha terenu, ami oferese perspetiva global no vizaun lokal hodi ajuda kapasita ema nia moris no konstrui nasaun rezilientes sira.

Atu hetan informasaun liu tan, halo favor kontaktu:聽Este endere莽o de email est谩 sendo protegido de spambots. Voc锚 precisa do JavaScript ativado para v锚-lo.

Imprimi