Loron Mundial Alimentar fo ita oportunidade hodi hanoin kona-ba buat ida ne鈥檈be importante ba ita hotu 鈥 aihan ne鈥檈be ita konsume. Iha Timor-Leste, maske iha progresu diak ne鈥檈be halao ona depois de independensia, maibe sei iha preokupasaun tamba iha ema barak maka seidauk bele hetan aihan adekuadu; malnutrisaun no hamlaha kontinua sai kestaun preokupasaun.
Global Hunger Index 2017 sei hatudu katak nivel numeru hamlaha iha Timor-Leste nudar seriu. Numeru malnutrisaun kontinua as, labarik 1 hosi nain 2 ho idade tinan lima mai kraik sofre raes badak ka badak liu ba sira nia idade tamba sira la asesu ba aihan adekuadu no dalaruma aihan ne鈥檈be sira konsume ladun nutritivu hodi fo kresimentu no dezenvolvimentu ba sira nia kakutak no isin.
Iha estimasaun katak kustu malnutrisaun ba pezu ekonomia Timor hamutuk millaun $41 iha kada tinan tamba lakon produtividade, dezempenhu servisu ne鈥檈be ladun diak no mos aumenta kustu ba saude hodi reprezenta pursentu 1-2 hosi GDP.聽
Globalmente, Loron Mundial Alimentar komemora iha loron 16 fulan Outobru hodi fo onra ba kriasaun Organizasaun Alimentar no Agrikultura (FAO) Nasoens Unidas iha 1945. Tema ba Loron Mundial Alimentar tinan ne鈥檈 maka 鈥淚ta nia asaun maka ita nia futuru. Posivel hodi atinji zero hamlaha iha tinan 2030鈥. Zero hamlaha signifika servisu hamutuk hodi garante katak ema hotu hotu iha ne鈥檈be deit asesu ba aihan loron-loron, asesu ba aihan ne鈥檈be seguru, saudavel no nutriente ne鈥檈be sira persija ba moris saudavel no produtivu.聽
Iha mundu, numeru ema ne鈥檈be hamlaha aumenta. Bazeia ba relatoriu Estadu Seguransa Aihan no Nutrisaun iha Mundu 2018, iha tinan 2017, total ema ne鈥檈be hamlaha hamutuk millaun 821, mais ou menus ema 1 hosi nain 9 hosi populasaun global. Adisionalemente, labarik millaun 200 kontinua sofre malnutrisaun raes-badak no krekas, 60% feto iha mundu hamlaha. Iha tinan rua ba kotuk moda ka tendensia redusaun hamlaha reversa hosi positivu ba fali negativu. Reversaun progresu ida ne鈥檈 fo alarme ne鈥檈be klaru katak iha buat barak mak sei persija halo, no urjentemente se karik hakarak atinji Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel hodi Eradika Hamlaha ka Zero Hamlaha iha tinan 2030.
Hamlaha no malnutrisaun kontinua sai nudar bareira ba dezenvolvimentu sustentavel 鈥 individu ne鈥檈be menus produtividade dala barak fasil hodi hetan moras, hodi fo impaktu negativu ba rendimentu no sira nia abilidade hodi hadia moris. Labarik, feto foinsae, no feto dalabarak sai nudar grupu ne鈥檈be vulneravel ka afeitadu. ODS barak hanesan kualidade edukasaun no saude diak be ema hotu-hotu, sei labele atinji wainhira la elimina hamlaha.
Liu tinan sanolu ona, governu Timor-Leste prioritiza hodi garante seguransa aihan no kombate malnutrisaun, nune鈥檈 iha buat balun ne鈥檈be susesu liu hosi politika no estrutura estratejika ne鈥檈be forsa no mekanismu hanesan multisetoral hanesan Planu Asaun Zero Hamlaha hodi Eradika Hamlaha no Malnutrisaun iha Timor-Leste (PAN-HAM-TIL) no mos Konsellu Nasional Seguransa no Soberania Alimentar no Nutrisaun Timor-Leste (KONSSANTIL).
Se atu atinji mundu ida ne鈥檈be laiha hamlaha no tipu malnutrisaun hotu-hotu iha 2030, ita tenki aselera no aumenta asaun hirak ne鈥檈be hodi haforsa reziliensia no adapta ita nia kapasidade system aihan no moris ema nian hodi responde ba mudansa klimatika oi-oin, hanesan ida ne鈥檈be Timor-Leste uluk hasoru ona hanesan El Nino ka bailoron naruk no La-Nina ka udan la para.
Mudansa klimatika oi-oin fo impaktu negativu ba dimensaun aihan hotu-hotu hanesan disponibilidade aihan, asesu ba aihan, utilizasaun no estabilidade nune鈥檈 mos halo kauza sira seluk sai at liu tan hanesan malnutrisaun relasiona ho kuidadu no fo han labarik, servisu saude no saude ambiental. Risku inseguransa alimentar no malnutrisaun agora dadaun sai boot liu tan tamba subsistensia no meius subsistensia liu-liu ba ema kiak sira maka afeitadu liu no kontinua sai vulneravel ba mudansa klimatika.
Prevene malnutrisaun fo benefisiu ba jerasaun hotu-hotu, nune鈥檈 mos ba benefisiu sosial no ekonomia individu, ba sira nia uma laran, sira nia komunidade no ba nasaun. Adolesente feto no mane iha Timor-Leste, la haree hosi sira nia orijin ka lokalidade, hotu-hotu iha potensia kresimentu hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional, wainhira fornese ka suporta sira ho ambiente ida ne鈥檈be saudavel, inklui saneamentu no nutrisaun ne鈥檈be聽 apropriadu. Loron 1000 dahuluk hosi moris ema ida nian (komesa hosi inan isin rua too labarik tinan rua) ida ne鈥檈 ema hanaran 鈥渃ritical window of opportunity鈥 iha period ida ne鈥檈 maka nutrisaun diak sei fo impaktu ne鈥檈be diak tebes. Nutrisaun diak durante periodu ida ne鈥檈 iha impaktu diak ba moris tomak liu-liu ba saude, edukasaun no produtividade. Depois idade liu tinan rua, impaktu hosi nutrisaun ne鈥檈be ladun diak susar atu hadia.
Tamba ne鈥檈, programa agrikultura no nutrisaun mesak sei labele halo buat barak, kordenasaun multisetoral ne鈥檈be forte no persija investimentu boot hodi muda forsa ida ne鈥檈 ba iha rezultadu konkreta. Ita persija haforsa no haluan parseria no uza plataforma politika global hotu-hotu no iha komitmentu investimentu substansial ba redusaun risku dezastre no adaptasaun klimatika hodi bele manan-moris no aumenta reziliensia.
Governu tenki kria oportunidade ne鈥檈be diak ba setor publiku no privadu sira ne鈥檈be investe iha agrikultura, nune鈥檈 mos haluan programa protesaun sosial ba grupu vulneravel sira, kria oportunidade ba produtores hodi asesu ba merkadoria. Empregadu kiik sira persija adapta metodu foun agrikultura ne鈥檈be sustentavel hodi aumenta produtividade no rendimentu. Haforsa reziliensia komunidade rural no urbana persija aprosimasaun ne鈥檈be konsidera ambiente no aproveita forsa inovasaun teknolojia nune鈥檈 mos kontinua kria oportunidade servisu ne鈥檈be adekuadu.
Lideransa ne鈥檈be forte ba planeamentu no programasaun multi-setoral hodi tau atensaun ba kauza imideata hosi malnutrisaun, inklui seguransa aihan, agrikultura sustentavel, bee mos no saneamentu, planeamentu familiar no pratika kuidadu importante teb-tebes. Nasoens Unidas prontu hodi suporta governu Timor-Leste hodi promove mudansa hahalok pozitivu iha komunidade no asistensia ne鈥檈be diak liu hodi kria ambiente ida ne鈥檈be fo fatin ba ezistensia sistema no organizasoens sira hodi hadia seguransa aihan no nutrisaun no mos suporta kordenasaun no politika dialogu hodi hetan rejultadu nutrisaun ida ne鈥檈be diak liu.
Nasoens Unidas liu hosi nia ajensia hanesan FAO, UNICEF, WHO no WFP servisu hamutuk ho governu Timor-Leste no mos komunidade vulneravel sira hodi suporta mapeamentu ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel liu hosi haforsa sistema aihan, seguransa aihan no nutrisaun ba ema hotu-hotu, ho vizaun ida atu atinji Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel 2 hodi eradika hamlaha iha 2030.
Mr. Dageng Liu
Koordenador Interino Rezidente ONU
